Procjena rizika od buke korak po korak

Pravna osnova i pravila

Prema članku 3. njemačke Uredbe o buci i vibracijama (LärmVibrationsArbSchV), poslodavac najprije mora, u okviru procjene prema članku 5. Zakona o zaštiti na radu, provjeriti jesu li radnici izloženi buci ili bi mogli biti. Ako jesu, poslodavac procjenjuje opasnost, utvrđuje izloženosti i vrednuje ih. Tehnička pravila TRLV Lärm (verzija iz kolovoza 2017.) to konkretiziraju u općem dijelu i tri dijela: dio 1 procjena opasnosti od buke, dio 2 mjerenje buke, dio 3 mjere za suzbijanje buke. Primjenjuju se na frekvencijsko područje od 16 Hz do 16 kHz.

Koraci ukratko

1. Provjerite pojavljuje li se buka: na kojim radnim mjestima, strojevima i aktivnostima.
2. Prikupite informacije: podaci proizvođača o emisiji buke, javno dostupni izvori, radni procesi i iskustvo. Tipične razine nalaze se u tablici razina buke.
3. Utvrdite izloženost: s mjerenjem ili bez njega, za pojedince ili cijela radna područja (pravilo DGUV 112-194, odjeljak 5.1.1).
4. Usporedite s vrijednostima koje zahtijevaju djelovanje: 80 i 85 dB(A) te 135 i 137 dB(C), bez uračunavanja zaštite sluha (pregled).
5. Odredite mjere: prema hijerarhiji, najprije zamjena i tehničke mjere, zatim organizacija, zaštita sluha na kraju.
6. Odaberite zaštitu sluha: tako da do uha dopire najviše 85 dB(A) i 137 dB(C). Odabir zaštite sluha to izračunava.
7. Dokumentirajte i ažurirajte.

Što procjena mora uzeti u obzir

• vrsta, opseg i trajanje izloženosti, uključujući radno vrijeme dulje od osam sati
• vrijednosti koje zahtijevaju djelovanje i granične vrijednosti izloženosti te tiša alternativna radna oprema
• nalazi iz zdravstvenih pregleda
• djelotvornost zaštite sluha i podaci proizvođača o emisiji buke
• posebno osjetljive skupine
• međudjelovanje s vibracijama i ototoksičnim tvarima
• neizravni učinci, na primjer kada buka ometa signale upozorenja (signali upozorenja uz zaštitu sluha)

Mjerenje: tko, kako, koliko dugo čuvati rezultate

Ako se usklađenost s vrijednostima ne može pouzdano utvrditi na drugi način, potrebna su mjerenja (članak 4.). Ona moraju odgovarati stanju tehnike, a metode i instrumenti moraju odgovarati radnom mjestu i uvjetima izloženosti. Uzorkovanje je dopušteno ako je reprezentativno za izloženost osobe. Rezultati se moraju čuvati najmanje 30 godina kako bi se kasnije mogli konzultirati.

TRLV Lärm opisuje postupak mjerenja temeljen na DIN EN ISO 9612. Temelji se na reprezentativnom radnom danu, opisanom analizom svih radnih faza, stanki i događaja relevantnih za buku. Radnici sa sličnom izloženošću mogu se grupirati. Kako se dnevna vrijednost izvodi iz izmjerenih vrijednosti prikazano je u Izračun dnevne razine izloženosti buci.

Tko smije pro­cje­nji­vati i mjeriti?

Procjenu smiju provoditi samo stručne osobe (članak 5.). Ako poslodavcu nedostaje stručnost, mora zatražiti savjet, na primjer od liječnika medicine rada ili stručnjaka zaštite na radu. Mjerenja se smiju povjeriti samo osobama s potrebnom stručnošću i tehničkom opremom.

Doku­men­ti­ra­nje i ažuriranje

Dokumentacija je potrebna bez obzira na broj radnika. Ona navodi moguće opasnosti i potrebne mjere. Procjena se ažurira kada se radni uvjeti znatno promijene ili kada to zahtijevaju zdravstveni pregledi (članak 3. st. 4.).

Direktiva EU-a i propisi UK-a

• Direktiva 2003/10/EZ, članak 4.: poslodavac procjenjuje izloženost buci i po potrebi je mjeri; uzorkovanje je dopušteno ako je reprezentativno; rezultati se pohranjuju kako bi se mogli kasnije konzultirati; procjena se bilježi, održava ažurnom i revidira nakon znatnih promjena ili kada zdravstveni nadzor ukaže na potrebu.
• UK, Control of Noise at Work Regulations 2005, propis 5: od donje vrijednosti izloženosti koja zahtijeva djelovanje poslodavac provodi procjenu rizika, uzimajući u obzir razinu i trajanje, osjetljive skupine, međudjelovanje s vibracijama i ototoksičnim tvarima, signale upozorenja, tišu opremu i prigušenje dostupnih štitnika sluha. Procjena se redovito preispituje, uključuju se radnici ili njihovi predstavnici, a značajni nalazi se bilježe.

Primjer proračuna do kraja: stolarska radionica s tri stroja

Primjer pokazuje kako dnevna vrijednost nastaje iz razina i vremena i što iz toga slijedi. Razine strojeva potječu iz AUVA izvješća 85 (stolarske radionice); vremena rada i razina za preostalo vrijeme pretpostavke su za primjer.

Formulom LEX,8h = 10 · lg [ Σ (Ti / 8 h) · 10^(Li / 10) ] dnevna razina izloženosti buci iznosi 91,6 dB(A). To je iznad gornje vrijednosti izloženosti koja zahtijeva djelovanje od 85 dB(A): zaštita sluha mora se nositi, područja se moraju označiti kao zone buke, a zdravstveni nadzor je obvezan (u Njemačkoj). Odabir računa s dnevnom vrijednošću:

Dnevna vrijednost od dobrih 91 dB(A) niža je od razine najglasnijeg stroja (98,2 dB(A)) jer strojevi rade samo dio smjene. Za tu dnevnu vrijednost jaki modeli EP1227, EP001Y i EP906 stoga prema izračunu prigušuju više nego što je potrebno, dok su EP905, EP904 i EP102BO u preporučenom području od 70 do 80 dB(A). Primjer pokazuje redoslijed radnih koraka: najprije utvrditi razine i vremena, zatim provjeriti mjere na izvoru (kružna pila u pola sata doprinosi najviše), a tek onda odabrati zaštitu sluha (Redoslijed mjera).

Što pripada u doku­men­ta­ciju: polja za pre­uzi­ma­nje

• Područje i aktivnost s rasporedom smjena i osobama
• Izvori i razine uz navod jesu li izmjereni, izračunati ili prema podacima proizvođača te izvor
• Vremena po aktivnosti i stanke; gdje nije sigurno bez buke, računa se kao izloženost
• Dnevna vrijednost i vršna razina po skupini zaposlenika (izračun dnevne vrijednosti)
• Procjena u odnosu na vrijednosti koje zahtijevaju djelovanje bez uračunavanja zaštite sluha
• Mjere prema redoslijedu hijerarhije s odgovornim osobama i rokovima
• Zaštita sluha: model, preostala razina, test slušanja signala (Signali upozorenja)
• Ažuriranje: povod i datum sljedećeg preispitivanja